14. Prosinac, 2008
Vedran Grubišić, o centru za gospodarenje otpadom “Kaštijun”
Tvrtka “Kaštijun” je društvo s ograničenom odgovornošću za gospodarenje otpadom, osnovana u siječnju 2007. godine zaključivanjem Društvenog ugovora između Istarske županije (49%) i Grada Pule (51%), sa zadatkom pripreme i izgradnje centra za gospodarenje otpadom kao preduvjeta za sustavno gospodarenje otpadom u Istarskoj županiji. Osnovni preduvjet za uspješno gospodarenje otpadom je poticanje smanjenja nastajanja otpada te odvojenog sakupljanja otpada u samim domaćinstvima, te ulaganje u edukaciju stanovništva o kontinuiranoj potrebi smanjenja nastajanja otpada i njegove reciklaže. Stoga je u listopadu započela kampanja «Činjenice o Kaštijunu» s ciljem edukacije stanovništva i o sustavu gospodarenja otpadom.
»Učestalim ponavljanjima neistina u javnosti i podataka koji nisu izneseni na stručnim temeljima, u javnosti se sve više javlja potreba za točnim i preciznim činjenicama o izgradnji ŽCGO Kaštijun. U istupima i komentarima projekta nailazi se na učestale greške u korištenju terminologije, tehnologija, uočava se elementarno nepoznavanje važećih propisa, a i prebacuju se krivice raznim institucijama i inim pojedincima, što je u osnovi vrlo plodno tlo za polemike, a i puno je lakše nego predlagati konkretna i suvisla rješenja. Naime, uspostaviti jedan sustav znači i sustavno planirati korake svakog pojedinog sudionika, a to je vrlo složen i zahtjevan proces u koji je puno ljudi uložilo mnogo truda i znanja, a sve radi realizacije projekta koji više nije nečija želja ili volja, već nam postaje obveza», rekao nam je Vedran Grubišić, član Županijskog poglavarstva i predsjednik Upravnog vijeća Kaštijuna.
»Postavljeni koncept gospodarenja otpadom ima za cilj maksimalno smanjiti količinu otpada koje trajno ostaje na odlagalištu s današnjih 95% otpada na svega 9% otpada. Planirana tehnologija mehaničko biološke obrade otpada te obrada otpada na samom odlagalištu omogućit će postizanje ovog cilja», rekao je Grubišić.
*U javnosti je najviše rasprava bilo upravo oko odabira tehnologije?
- Postrojenja s mehaničko biološkom obradom otpada nalaze se u gotovo svim zemljama Europske unije. Slično se postrojenje, primjerice, nalazi kraj Venecije i to svega 4 km zračne udaljenosti od centra grada, jedne od najznačajnijih svjetskih turističkih destinacija. Obrada otpada mehaničko biološkim postupkom i dodatna razgradnja u bioreaktorskom odlagalištu postupci su koji su sukladni Planu gospodarenja otpadom RH i direktivama o otpadu EU. Cilj ove tehnologije – osim minimaliziranja volumena otpada, maksimalno je iskorišten njegov energetski potencijal, a utjecaj na sastavnice okoliša je zanemariv
Tehno-ekonomska analiza je pokazala da je za nađu županiju za obradu komunalnog otpada optimalno koristiti tehnologiju Mehaničko Biološke Obrade (MBO) s bioreaktorskim odlagalištem. MBO tehnologijom će se izdvajati gorivi dio iz otpada, a anaerobna razgradnja biorazgradivog otpada (osušen i djelomice stabiliziran) odvijati će se u tzv. bioreaktorskim odlagalištima.
Navedenom tehnologijom će se maksimizirati količine obnovljivih sirovina (staklo, metali, plastika, papir, i dr.) i proizvodnja komposta, zatim će se proizvoditi visoko kvalitetno kruto gorivo iz otpada (GIO) definiranih svojstava, biostabiliziran materijal za odlaganje (biorazgradiva komponenta), te bioplin za proizvodnju topline i/ili električne energije.
Žitelji Pule i Medulina su zabrinuti i zbog izgleda i veličine ŽCGO.
- Županijski centar za gospodarenje otpadom na Kaštijunu u potpunosti se razlikuje od današnjih otvorenih odlagališta otpada. Iz pretovarnih stanica otpad bi se u centar Kaštijun dopremao u zatvorenim kontejnerima. Otpad se istovaruje direktno iz kontejnera u zgradu postrojenja s posebnim otvorima (vratima) čime je onemogućen doticaj otpada s okolinom. Kompletno postrojenje za mehaničko biološku obradu (MBO) je zatvorenog tipa i u podtlaku, što zaustavlja širenje neugodnih mirisa. Samo postrojenje neće imati nikakve dimnjake.
Površina novog centra biti će 16,6 ha od čega se samo 8,5 ha odnosi na polja za odlaganje, a ostalo na ulazno izlaznu i radnu zonu (postrojenje, upravna zgrada, reciklažno dvorište, garaža za vozila i sl.). Ostali dio (za koji je procijenjen utjecaj na okoliš) planiran je kao rezervirani prostor za odlaganje za narednih 25 do 30 godina. Dakle vidljivo da je buduće “odlagalište” veličine 8,5 ha, što je veličina današnjeg odlagališta
Gdje će se nalaziti pretovarne stanice?
- Za područje Istarske županije predviđeno je šest pretovarnih stanica: Umag, Poreč, Buzet, Rovinj, Pazin i Labin. Reciklažna dvorišta predviđena su uz pretovarne stanice gdje će se sakupljati odvojeni otpad za reciklažu. Iz pretovarnih stanica otpad će se u centar Kaštijun dopremati u zatvorenim kontejnerima, potom će se istovarivati direktno iz kontejnera u zgradu postrojenja s posebnim otvorima (vratima) čime je onemogućen doticaj otpada s okolinom. Kompletno postrojenje za mehaničko biološku obradu (MBO) je zatvorenog tipa i u podtlaku, što zaustavlja širenje neugodnih mirisa.
* Ovakav sustav gospodarenja prostorom predložen je Studijom, koju je naručila Istarska županija?
- Studijom je izvršena analiza količina i tokova pojedinih vrsta otpada za 1993. godinu, projekt je objedinio sve relevantne subjekte gospodarenja otpadom, zatim je utvrđena neodrživost postojećeg sustava po ekološkim i ekonomskim pokazateljima. Nakon što su analizirana varijantna rješenja za optimalnu lokaciju ŽCGO, te izrađena projekcija količina i tokova zbrinjavanja pojedinih vrsta otpada do 2005. godine, predloženo je optimalno rješenje i terminski plan realizacije.
Zaključak Studije je da se sedam ne uvjetnih legalnih odlagališta u periodu od 1998.-2009. godine transformira u jedno sanitarno odlagalište ostatnog dijela otpada na lokaciji Kaštijun.
Za Istarsku županiju budući sustav predložen Studijom uključio bi jedno sanitarno odlagalište u blizini Pule, podijeljeno u dijelove za inertni, komunalni i opasan otpad i postrojenje za neutralizaciju opasnih sastojaka otpada. Zatim, postupnu zamjenu postojećih vozila za skupljanje otpada s većim vozilima, postavljanje 300 kompleta dvostrukih kontejnera za papir i staklo, izgradnju tri reciklažne stanice uključujući i transfer stanice i postrojenja za kompostiranje u hrpama (u Puli ne bi bila transfer stanica), izgradnju četiri transfer stanice u Buzetu, Labinu, Pazinu i Rovinju, uspostavljanje sustava za skupljanje opasnog otpada, postrojenje za drobljenje ruševnog otpada i zatvaranje i sanacija postojećih ne uvjetnih odlagališta uz uspostavu programa praćenja.
Koliko će sve to koštati i iz kojih će se izvora financirati?
- Prva faza projekta, odnosno uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom u Istri stajala bi oko 70,52 milijuna eura, od čega će 31,14 milijun ići na izgradnju novog ŽCGO-Kaštijun na 16 ha površine (priprema dokumentacije, dozvole, nadzor, revizija, građenje, oprema); 6,94 milijuna na izgradnju i opremanje PS te nabavku većih transportnih vozila za odvoz otpada od PS do ŽCGO; 31,24 milijun na sanaciju i rekonstrukciju – prerastanje postojećih odlagališta u reciklažna dvorišta, transfer stanice i dr. u skladu s ishodovanom prostorno planskom dokumentacijom (uključena i sanacija i rekonstrukcija postojećeg starog odlagališta Kaštijun na površini od 8 ha); 0,7 milijuna za uspostavu prve faze primarne reciklaže i 0,5 milijuna eura za sanaciju „ilegalnih odlagališta“.
Najveći dio financirat će se iz javnih izvora – proračuna države, županije, gradova i općine, sredstava komunalnih tvrtki u vlasništvu gradova, EU fondova (predpristupni program IPA; strukturni fondovi za države članice), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), te kredit (Svjetska banka, Europska banka za razvoj, Europska investicijska banka, itd.), ali i privatnog sektora u obliku javno-privatnog partnerstva i koncesija, ako i privatnih ulaganja u primarno izdvajanje i prikupljanje otpada – postrojenja za reciklažu i skupljanje.
Što će se napraviti u I., a što u II. fazi projekta izgradnje ŽCGO “Kaštijun»?
- Za samo MBO postrojenje potrebno je osigurati, u radnoj zoni ŽCGO Kaštijun, površinu od oko 4.500 m2. Odabrana tehnologija kao i površina za biorekatorsku deponiju biorazgradivog otpada zadovoljava potrebe zbrinjavanja otpada sa područja Istarske županije do 2025. godine odnosno za plansko razdoblje I. faze projekta. Primjenom MBO u I. fazi projekta, omogućena je fleksibilna dogradnja u II. fazi provedbe projekta (2025. do 2040.) novijim tehnologijama obrade koji danas još nemaju komercijalnu primjenu u obradi komunalnog otpada (kao npr. plazma) ili dogradnja termičkom obradom (spaljivanje, piroliza, rasplinjavanje).
Izvor www.novifoji.com
Komentari
Ostavi komentar
RSS