5. Siječanj, 2008
Denona: Oporba će u novom sazivu Sabora biti marginalizirana
Primorsko-goranska županija nadležnostima malo može utjecati na gospodarske tokove i intervenirati u nečemu, tvrdi dožupan
Kad se na riječkom Korzu čuje ime Luka Denona mnogima iz primorskih krajeva prva je asocijacija SDP; često bude i obratno. Denona, primorsko-goranski dožupan na polovici svoga drugog mandata sada odlazi u saborske klupe. I dok će se mnogi složiti, a ostali zdvajati oko teze da je Denona zaslužio saborsku mirovinu, činjenica jest da je on desetljećima pošteno obavljao svoj posao, vrijedno sudjelovao u radu stranke i nije bježao od argumentiranog iznošenja svojih stavova, što mu je u konačnici priskrbilo i naklonost medija. Stoga, nema razloga očekivati da će Denona Sabor doživjeti kao ladanje.
Dosta se špekuliralo tko će u Sabor, Vi ili župan Zlatko Komadina…
Obojica smo se kandidirali na listi za ovaj saziv Sabora i prošli. Politički dogovor je bio u SDP-u da ne možemo obojica u Sabor iz više razloga, od odgovornosti pa do uvjerljivosti. Župan je odlučio da još nije vrijeme za njegov odlazak i u ovom trenutku ja idem u Sabor.
Tko će Vas zamijeniti na funkciji dožupana budući da ste osvojili saborski mandat?
U SDP-u smo na kraju s razgovorima da to bude Ingo Kamenar. Meni se čini da je to jedno od boljih rješenja. Relativno je mlađi, dovoljno stručan i za njega je to dodatni izazov. Mislim da je on dobro rješenje budući da slijede i direktni izbori. Pravi je trenutak za uvođenje novih lica na političku scenu, onih koji će moći i u drugom mandatu SDP-ovsku priču nastaviti. Koliko ga poznajem, on će samo nastaviti moj posao i vjerojatno ga malo promijeniti jer svaka osobnost nosi svoj pečat.
U dosadašnjem radu uglavnom ste se fokusirali na gospodarske teme. Znači li to da ćete se tako ponašati u Saboru?
Između dva zamjenika župana bila je formalna podjela odgovornosti na sektore. No, prije svega mi smo ovdje radili kao tim. Bavili smo se politikom samo u vrijeme izbora, a u koalicijskoj vlasti kakva ona ovdje jest, svatko je dobio priliku da se prema afinitetima i raspoloživosti bavi određenim temama. Kada sada gledam krize koje se događaju u drugim upravama, čini mi se da je naš način rada dobar. Kad se o gospodarstvu radi Primorsko-goranska županija svojim nadležnostima vrlo malo može utjecati na gospodarske tokove i intervenirati u nečemu. To je problem lokalne samouprave. Građani je prepoznaju kao instituciju koja treba o njima brinuti i rješavati stvari, pa tako ispadamo ponekad krivi za nešto loše iako ne možemo utjecati. No, dosta smo se bavili malim i srednjim poduzetništvom, uključilo smo se u njihovo poticanje i kroz omogućivanja lakšeg kreditiranja. U Rijeci i okolici malo i srednje poduzetništvo je preuzelo dobar dio zapošljavanja novih ljudi, amortizirali su rasap sustava u tranziciji. Naša županija, kada sumiramo, ipak jest u pokretu i dinamična. Uspjeli smo osim brodogradnje, turizma i promet koji su temelj razvitka, ojačati i četvrti - uslužni sektor. Osim trgovačkog, postajemo prepoznatljivi i po bankarskim i sličnim uslugama. Sve je više zainteresiranih inozemnih predstavnika tvrtki koji žele ovdje otvoriti predstavništva jer ocijenjuju da tu postoji izuzetan broj visokoobrazovane radne snage. Fokusiraju se na diplomante iz sektora strojarstva, brodogradnje, ekonomije i bankarstva.
Kakve trendove možete iščitati iz proračuna?
Ovogodišnji iznosi 351 milijun kuna i malo je viši no lani. Kako su nama izvorni prihodi od poreza na dohodak, to znači da su prihodi veći, što znači da je uočljiv rast zapošljavanja. Krajnji pokazatelj je uzlazna putanja županije. Broj nezaposlenih se bliži 10 posto. Cilj je da do kraja mandata taj broj bude ispod 10 posto.
Saborski omjeri nikada nisu bili tanji ako promatramo odnos vladajućih i oporbenjaka pa se po tome kriteriju dade zaključiti da će se voditi žestoka borba o mnogim temama…
Bit ćemo snažna oporba, na žalost. Naša zadaća kao snažne oporbe očitovat će se i u tome da sjednice, na koje smo navikli da se razvlače kao žvakaće gume, učinimo drugačijim i prepoznatljivim. Hoćemo li uspjeti, ne znam. Ne znam hoćemo li uspjeti građanima malo približiti politiku jer su građani zgađeni ovakvom politikom. Pokušali smo i u kampanji reći da smo mi drugačiji političari od nekih drugih…
Bojite se da će Sabor biti marginaliziran?
Vjerujem da hoće. Znajući Sanadera, kako ga ja procjenjujem, nije nerealno da će nešto što je snažno i jako, poput oporbe - marginalizirati. Hoće li uspjeti, ovisi i o oporbi samoj, hoći li pokazati da nije baš tako marginalna i da treba sudjelovati u kreiranju budućnosti svih građana jer je dobila većinu za promjene. Ja neću sigurno šutiti u Saboru. Ali, neću biti baš ni poput Kajina…Siguran sam da ću s kolegama iz Rijeke doprinijeti da se za Rijeku čuje i da ćemo uspjeti tu negativističku sliku o Rijeci, koju je izvršna vlast stvarala prema Rijeci kao prema slijepom crijevu, izmijeniti i uvjeriti da treba ulagati i tamo gdje je dobro. Zalagat ćemo se i za fiskalnu decentralizaciju zemlje.
Kako komentirate podatak da se Autocesta Rijeka - Zagreb zadužila izravnom pogodbom i uz državna jamstva za 200 milijuna eura kod austrijske banke kako bi državi platila jednokratno koncesijsku naknadu, a još se ne zna odakle će se platiti 140 milijuna eura za izgradnju riječkih cesta i zaobilaznice što je i bila platforma za proširenje koncesije pa onda i plaćanje naknade?
Ma Rijekom odavno kruži šala da jedino ministar zna gdje je zaobilaznica jer jedino on zna zaobići Rijeku…Nedopustivo je da ne dolazi u Rijeku, a ovdje su mu najveći problemi. Ako su HC izgradli te ceste s novcima poreznih obveznika ili su digli kredit onda bi bilo logički da je ARZ preuzeo otplatu tog kredita. Da bi se izgradio cijeli prometni čvor pa i zaobilaznica potrebni su novci. Kakav će biti kredibilitet ARZ, ako traže novi kredit za to? Neće imat bonitet.
Uvijek se može povisiti cestarina…
E, to neće ići… Cestarine su već na maksimumu. Uobičajeno je da se koncesija plaća godišnje a ne jednokratno. Čini mi se da je to ponovno potezanje ručne kočnice, da se neće baš tako brzo krenuti u gradnju svega obećanog u Rijeci. Mislim da je to punjenje Šukerovog proračuna na bezobrazan način.
Što mislite o situaciji sa ZERP-om?
Jesam za to da učinimo sve potrebno da taj jaz koji postoji između nas i Unije pređemo i budemo u unijskoj obiteljskoj priči. Ali ne pod svaku cijenu. Šengenski režim neće donijeti velike zapreke, ali osjećaj je da smo ipak napravili zid. Prijete nam s tog zidića za nešto što je u Europi uobičajeno. Ako ćemo biti primljeni u EU, onda i Europa mora pokazati senziblitet prema našim nastojanjima da pametno gospodarimo našim prostorom. To je naše ustavno pravo. Nitko Slovencima i Talijanima ne osporava proglašeni ZERP. Mislim da je ZERP naša obveza. Osobno, a to nije politički stav moje stranke, ja bih bez dileme i straha pustio ZERP da živi.
‘Županija novcem raspolaže bez greške’
Kako biste sumirali rad Primorsko-goranske županije?
Karakteristika zadnjeg proračuna je fokusiranje na projekte koji se u županiji trebaju završiti, od izgradnje suvremenih odlagališta otpada pa do izgradnje spomenika iz Domovinskog rata. Bez nekih novih iskoraka kroz proračun smo pokušali ukazati i na komponentu stabilnosti. Nadam se da ćemo ostaviti sliku dobre uprave koja funkcionira i dobro radi. Karakteristika ove županije, a malo se naglašava, je da u ovakvoj političkoj situaciji u Hrvatskoj koja je prepuna političkih afera - zadnjih godina izvješće revizije o radu županije je bez primjedbe. U radu i raspolaganju s novcima nema greške. Pritom, u svim ugovorima koje sklapamo važna nam je i kvaliteta usluge koju ćemo dobiti za novce koje ćemo potrošiti, bilo da je riječ o projektima, bilo o izvođenju radova. Gledajući druge županije, ili gradove, čini mi se da je to veliki doseg.
Preneseno sa www.poslovni.hr
Komentari
Ostavi komentar
RSS